Sa paj ka konsèrnen lannen 1532 di kalandriyé julyen.

Évènman chanjé

Lanmérik chanjé

  • 22 janvyé, Brézil : Martin Afonso ka fondé pronmyé vilaj-a di kolonizasyon-an : Vila de São Vicente (Léta di São Paulo). Sistenm-an di donnatè sa jénéralizé.
  • Avril, Pérou : Atahualpa venkò di so dimi-frè Huascar atè batay-a di Quipaipan, prè di Cuzco, ka divini Inca.
  • 16 mè : Francisco Pizarro ka kité Tumbes. Li ka dékouvri pòr-a di Paita é ka asiré so aryè-ya. Li ka rousouvwè oun mésajé d’Huascar ki ka réklanmen di sékour oprè di li.
  • 24 sèptanm : Pizarro ka pati bò'd sid-a ké 168 wonm.
  • 15 novanm : atè Cajamarca, Pizarro ka rankontré larmé-a d’Atahualpa, ki ka konté pran pouvwè-a atè Cuzco, é ka antrouprann dé pourpalé ké so chèf.
  • 16 novanm : Pizarro, ki nou ka soupsonnen di délwayalté, ka réyisi à anparé so kò di moun-an di Inca ki ka asèpté tout kondisyon-yan ki enpozé pou so libérasyon (don 88 m3 dilò di ranson, ka réyini an jwiyé 1533). Ranson-an sa partajé ant venkò-ya aprè voyé di quinto an Lèspagn, mé Pizarro ka préféré ègzékité Inca pou mèrt-a di so frè Huascar. Li ké fika garoté, é pa boulé, divan soda-ya (29 out 1533).

Nòt ké référans chanjé

Lyen ègstèrn chanjé